DLUSTUŠ, Ljuboje

traži dalje ...

DLUSTUŠ, Ljuboje, pedagog i pisac (Šaptinovci kraj Našica, 3. IV. 1850 — Osijek, 17. XI. 1921). Završio učiteljsku školu 1871. u Đakovu. Učiteljsku službu započeo u Orahovici, nastavio 1871–74. u Rumi te 1874–79. u Sušaku. Za austrijske okupacije BiH postao je 1879. učitelj u Sarajevu, potom školski referent, vladin tajnik i najposlije vladin savjetnik pri školskoj upravi Zemaljske vlade za BiH. Od umirovljenja 1910. živio je u Osijeku. — D. je došao u Bosnu u vrijeme slabo organizirana školstva, započevši svoju pedagošku djelatnost osnivanjem škola te izradbom udžbenika i priručnika. Među udžbenicima koje je sastavio ističe se Četvrta čitanka za osnovne škole, zbir zaokružena znanja iz svih struka, te Rukovođ zemljopisa, trgovine i prometa (1896), jedan od udžbenika koji je preveo s njemačkoga. Dlustušovim nastojanjem osnovano je u Sarajevu Obrazovalište za pomoćne učitelje, koje je ubrzo preraslo u učiteljsku školu. U Sarajevu je pokrenuo i uređivao prvi stručni list Školski vjesnik (1894–1909). Znalački je odabirao građu za list, a njegovi mnogobrojni stručno i stilski dotjerani članci pridonijeli su visokoj razini lista. Već za službovanja u Slavoniji počeo je surađivati u Napretku (1874, 1876–79, 1881, 1911) i drugim periodicima, objavljujući književne priloge za djecu i omladinu, napise i rasprave iz područja književnosti, glazbe i pedagogije, posebice o organizaciji nastave, školstva i učiteljskih društava te o odgoju djevojaka i otvaranju djevojačkih škola. Surađivao je u Smilju (1875, 1877–79), Novoj školi (1876), Galebu (1879), Nadi (Sarajevo 1896–98), Osvitu (1898), Beharu (1908–09), Spomen-spisu Silvija Strahimira Kranjčevića (1908), Bosanskoj vili (1910), Književnom prilogu Kluba hrvatskih književnika u Osijeku (1910–11–1913–15), Antunu Cuvaju Hrvatsko pučko učiteljstvo (1912), Milodarkama (1913 –14), Hrvatskom učiteljskom domu (1915, 1918), Novinama (1917), Jeki od Osijeka (1918–19), Glasniku Biskupije bosanske i srijemske (1920) te Vjesniku Županije virovitičke (1921). U Osijeku je 1910–21. uređivao list Hrvatska obrana; istodobno je predsjedao Klubu hrvatskih književnika i umjetnika (1911–19). Potpisivao se šiframa i pseudonimima D., Lj. D., Ljubiša Šaptinovčanin, Osječki gajdaš, Uvelak. Njegov najopsežniji rad Studije i dojmovi sa Svjetske izložbe i internacionalnoga nastavnog kongresa 1900. u Parizu, s prikazom stanja i razvitka školstva i prosvjete svih zemalja zastupanih na izložbi, bio je objavljen u nastavcima u Školskom vjesniku, a zatim izdan kao knjiga. Prijateljevao je sa S. S. Kranjčevićem, pa je pripremio i napisao predgovor knjizi Život i probrane pjesme Silvija Strahimira Kranjčevića (Koprivnica 1921). Dopisni član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora postao je 1875, pravi 1877. te počasni 1909.

DJELA: O narodnom uzgoju u hrvatskih pučkih školah. Zagreb 1878. — Uzgojne prilike u drevnoj Atini. Sarajevo 1897. — Filozofija u drevnih Helena. Sarajevo 1898. — Studije i dojmovi sa Svjetske izložbe i internacionalnoga nastavnog kongresa 1900. u Parizu. Sarajevo 1906. — Uzgoj u drevnih Helena. Zagreb 1907. — Franjo Marković: Njegov život i rad. Osijek 1915. — Nova školska osnova. Razmatranje o nacrtu zakona o narodnim školama u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Osijek 1920.
 
LIT.: J. Belović-Bernadzikovska (J. B. B.): Ljuboje Dlustuš, tajnik bosanske vlade. Škola, 10(1899) 2, str. 21–23. — Đ. Blažeković: Ljuboje Dlustuš. Napredak, 40(1899) 7, str. 97–101. — J. Gluščević: Ljuboje Dlustuš. Učiteljski glas, 1(1899) 4, str. 77–79. — Milorad: Filozofija u drevnih Helena. Nada (Sarajevo), 7(1901) 11, str. 174–175. — »Školski vjesnik«. Narodne novine, 69(1903) br. 190–191. — J. Glembay (J. pl. G.): Sa Svjetske izložbe u Parizu. Narodna obrana, 6(1907) br. 37–38. — N. Pavić: »Uzgoj u drevnih Helena«. Domaće ognjište, 8(1907–08) 10, str. 194–195. — J. Jelenić: Ljuboje Dlustuš o franjevcima. Serafinski perivoj, 24(1910) 2, str. 33–34. — Ljuboje Dlustuš. Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, 1(1910–11) 6, str. 213. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 7. Zagreb 1911; 9. 1913. — D. Melkus (D. M-s): Studije i dojmovi sa Svjetske izložbe i internacionalnoga nastavnoga kongresa 1900. u Parizu, prikazao Ljuboje Dlustuš. Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, 2(1911–12) str. 278–279. — M. Ivanišević: Desetgodišnjica »Narodne obrane«. Ibid., 3(1912–13) 3/4, str. 84. — Kritik: Lj. Dlustuš, Dr. Fr. Marković, njegov život i rad. Novine, 2(1915) 52, str. 6. — V. Lunaček: Na obranu. Savremenik, 10(1915) 7/8, str. 326–327. — X: Osvrt na jednu bilješku u Savremeniku. Hrvatski učiteljski dom, 8(1915) 13, str. 145–149. — Zašto je Savremenik protiv Dlustuša. Hrvatska, 1915, 1126, str. 2–3. — R. F. Magjer (R. F. M.): Četrdesetgodišnjica književnikovanja. Hrvatski učiteljski dom, 11(1918) 5/6, str. 45–46. — V. Dvorniković (Vl. Dć.): Ljuboje Dlustuš, Silvije Strahimir Kranjčević. Jugoslavenska njiva, 3(1919) 12, str. 191. — J. Lovrenčić: Ljuboje Dlustuš, Silvije Strahimir Kranjčević. Dom in svet, 32(1919) 1/2, str. 44–45. — A. Živković (Dr. A. Ž.): Ljuboje Dlustuš: Pitanje života. Glasnik Biskupije bosanske i srijemske, 47(1919) 21, str. 168. — (Nekrolozi): Hrvatska obrana (Osijek), 20(1921) br. 261, 268; Hrvatski glas, 1(1921) 82, str. 2; Narodna politika, 4(1921) 261, str. 2; Vjesnik Županije virovitičke, 30(1921) 22/23, str. 188–189; Napredak, 63(1922) 1/2, str. 47–48. — I. Neubauer (-r): Aus der kroatischen Volkspartei. Slavonische Presse, 37(1921) 129, str. 1–2. — Isti: Verletzte Eitelkeit des Herrn Dlustuš. Ibid., 120, str. 2; 122, str. 1–2. — Lj. Dvorniković: Smotra po pedagoškom svijetu. Ljuboje Dlustuš. Hrvatski učitelj, 2(1922) 2, str. 44–45; 3/4, str. 83–84. — S. K.: Moje uspomene na Lj. Dlustuša. Hrvatska obrana, 21(1922) 207, str. 2. — Pedesetogodišnjica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. Zagreb 1923, 26, 190, 196, 203, 206, 209. — D. Hofbauer: Slavonci kao kulturni radnici u Bosni. Hrvatski list, 16(1935) 110, str. 7–8. — J. Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940, 25. — P. Rakoš (Selim Rakošev): 20-godišnjica smrti Ljuboja Dlustuša. Obzor, 81(1941) 77, str. 2. — M. Božičević: Hrvatsko učiteljstvo u narodu. Zagreb 1944, 72, 74, 90, 95, 99. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — M. Papić: Hrvatsko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine. Sarajevo 1982, 39–40.
Branko Pleše (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DLUSTUŠ, Ljuboje. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dlustus-ljuboje>.